Tekst u PDF formatu možete preuzeti ovde.

U svetlu osporavanja podataka koje je Arhiv javnih skupova (AJS) izneo o broju okupljenih građana na nedavnim protestima, predstavljamo ovom prilikom primere procene veličine tri javna skupa održana u Beogradu tokom januara. Predmet analize su okupljanja ispred Ustavnog suda Srbije, ispred zgrade RTS u Takovskoj ulici, kao i na Platou ispred Filozofskog fakulteta. Na okupljanja su pozvali studenti koji sprovode blokadu svih državnih univerziteta u Srbiji posle pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je život izgubilo 15 osoba.

Politika AJS je da se ne oglašava povodom gotovo svakodnevnih primera etiketiranja, targetiranja i osporavanje kojima je izložen zbog svog rada. Ona dolaze od najviših javnih funkcionera, tabloida i provladinih medija, isto tako i od opozicionih stranaka, pokreta, kritički nastrojenih novinara i medija, a posebno se izdvaja javnost na društvenim mrežama. Napominjemo još jednom da je metodologija prikupljanja i obrade podataka javno dostupna na sajtu AJS i ponovo pozivamo sve zainteresovane aktere da svojim sugestijama doprinesu njenom poboljšanju, ili da predlože onu koja će dovesti do tačnijih rezultata za isto ili kraće vreme.

Pored upoznavanja šire javnosti sa metodologijom rada AJS, ovim oglednim primerima iz aktuelnih protesta želimo da doprinesemo i boljem razumevanju problema procenjivanja veličine skupova, koje u javnosti redovno izaziva emotivne reakcije, česta sporenja i stvara prostor za manipulaciju od strane različitih političkih aktera.

Protest ispred Ustavnog suda Srbije, Beograd, 12. januar 2025, 16:00h
Procena AJS: 28.000

Primenjeni metod procene veličine skupa bio je određivanje zauzete površine i množenje sa prosečnom gustinom okupljenih na jedinici prostora, dok je dobijeni rezultat naknadno proveren brojanjem svakog pojedinačnog učesnika na fotografijama. Utvrđeno je da su na protestnom skupu ispred zgrade Ustavnog suda Srbije okupljeni zauzeli prostor od približno 15.800m2 (slika br.1). Uzimanje približne veličine je neophodno, pošto površinu skupova često nije moguće sasvim precizno utvrditi. Naime, na obodima skupa broj ljudi po kvadratnom metru opada, ne nužno postepeno, tako da određivanje njegovih granica zavisi od date situacije. To ne predstavlja problem kada je moguće prebrojati sve učesnike skupa na osnovu snimaka iz vazduha. Problem, međutim, nastaje kada za to nema uslova, odnosno kada se veličina skupa procenjuje samo na osnovu obračunate površine skupa i prosečnog broja ljudi po kvadratnom metru. Primera radi, ukoliko se za granicu skupa postavi lokacija poslednjeg čoveka na mestu koje je određeno kao krajnje, gde je prosečna gustina okupljenih znatno manja od 0,5 po kvadratnom metru, vrednost površine koja se koristi u obračunu može negativno uticati na tačnost procene, tako da se uveća ukupan broj ljudi, ili obrnuto. AJS stoga sve učesnike koji se nalaze van povučene granice skupa posebno broji i dodaje krajnjem zbiru, uz uslov da snimci rubnih delova skupa budu dostupni i upotrebljivi.

Na konačni obračun površine skupa mogu uticati i nepopunjeni delovi zauzetog prostora, kao i vozila, zelena ostrva ili drugi objekti. U konkretnom slučaju, na prostoru oko Ustavnog suda zateklo se nekoliko vozila GSP, a bilo je i nekoliko većih „rupa“ (praznina) među okupljenima. Okvirno je procenjeno da se radi o površini od 300m2, koja je oduzeta od ukupne površine skupa.

AJS za izračunavanje površine koristi sajt mapchecking.com, koji prikazuje i obrađuje geografske podatke na interaktivnoj mapi (OpenStreetMap). Utvrđena površina skupa pomnožena je sa prosečnih 1,8 osoba po kvadratnom metru i dobijen je broj od 28.440 okupljenih. Vrednost za prosečnu gustinu ljudi po kvadratnom metru primenjena je na osnovu ranijih iskustava sa skupovima slične veličine. AJS je potom u objavi na društvenim mrežama izneo procenu od 28.000 okupljenih građana, zaokružujući na prvi okrugli broj, pošto se ionako ne može odrediti tačan broj učesnika većih skupova na otvorenom.

Prepreka tome je sama dinamika skupa, odnosno činjenica da svaki snimak prikazuje jedinstveni trenutak a ne čitavo trajanje skupa tokom kojeg učesnici dolaze i odlaze mimo predviđene satnice organizatora. AJS najčešće analizira snimke nastale 30 do 40 minuta nakon zvaničnog početka skupa kada je, prema internim analizama, najveća brojnost okupljenih na određenom skupu. Iz tog razloga ne pridajemo poseban značaj izvorima koji saopštavaju precizne brojeve „u glavu“, čime zapravo pokazuju nerazumevanje dinamike skupova na otvorenom i odaju utisak razmetljivosti.

Dostupni snimci skupa ispred zgrade Ustavnog suda omogućili su naknadno brojanje svakog učesnika skupa pojedinačnim obeležavanjem, metodom koji je precizniji ali i značajno sporiji od procene pomoću obračuna površine i prosečnog broja ljudi po kvadratnom metru. Za obeležavanje i brojanje korišćen je program otvorenog koda QuPath, koji se inače primenjuje u analizi digitalnih slika histopatoloških uzoraka u biomedicinskim istraživanjima. U ovom slučaju je, umesto za analizu tkiva,

detekciju i klasifikaciju ćelija, poslužio za detekciju i brojanje ljudi na fotografijama. Nakon prebrojavanja snimaka svih delova skupa (slika br. 2) i sabiranja svih rezultata došlo se do 26.614 okupljenih i njihov broj je, iz ranije navedenog razloga, zaokružen na 27.000. Na taj način je utvrđena i vrednost greške, odnosno razlika između neposrednog brojanja ljudi i bržeg, mada nepreciznijeg metoda procene na osnovu površine i prosečne gustine okupljenih po kvadratnom metru, koja u ovom slučaju iznosi 3,6%. Isto tako, utvrđeno je da je stvarna prosečna gustina po jedinici površine bila 1,7 umesto pretpostavljenih 1,8.

Protest ispred RTS, Beograd, 17. januar 2025, 18:30h
Procena AJS: 53.000-55.000

Na protestu ispred zgrade RTS-a, u Takovskoj ulici, utvrđeno je da su okupljeni zauzeli površinu od 24.350m2 (slika br. 4). Važno je napomenuti da je ovaj skup bio izuzetno zahtevan za procenu, pre svega zbog veličine, ali i niza otežavajućih okolnosti kao što su smanjena vidljivost i haotično raspoređivanje učesnika na prostoru neadekvatnom za masovni skup. Izazov su zatim predstavljale i urbanističke okolnosti, preklapanje malih i velikih ulica sa zelenim površinama, kao i veoma niska temperatura koja je dovela do odstupanja od uobičajene dinamike skupova. U konkretnom slučaju, razlika u broju okupljenih varirala je u razmaku od svega nekoliko minuta, kako je utvrđeno na različitim snimcima ovog skupa, naročito delova na obodima.

Analize snimaka pokazale su da broj ljudi po kvadratnom metru deluje veoma homogeno na čitavom potezu Takovske ulice, od njenog početka do raskrsnice sa Svetogorskom ulicom. Kako bi se do procene došlo u što kraćem roku, obrađena su četiri uzorka gustine ljudi po kvadratnom metru na čitavom potezu Takovske ulice (slika br. 5 i 6). Taj metod podrazumeva obeležavanje okupljenih na fotografiji na izabranoj površini, koja se može odrediti identifikacijom istih tačaka/orijentira na fotografiji i interaktivnoj mapi na internetu, da bi se potom pristupilo obeležavanju i brojanju ljudi u QuPath programu. Utvrđene vrednosti dele se sa veličinom površine koju zauzimaju, i na taj način se dobija broj ljudi po kvadratnom metru na datom uzorku. Na osnovu četiri uzorka, utvrđena je prosečna gustina od 3,15 osoba po kvadratnom metru, dok je prethodno određena površina prostora od 11.500m2 koja će biti pomnožena sa tim brojem. Tako je dobijen rezultat od 36.225 prisutnih ljudi u Takovskoj ulici. Ujedno je to bio i najveći broj ljudi po jedinici površine koji je AJS do sada zabeležio na otvorenom. U najgušćem uzorku, neposredno ispred zgrade RTS, bilo je rekordnih 3,75 ljudi po kvadratnom metru. Pretpostavka je da takva gustina uzorka može biti posledica konfiguracije prostora u Takovskoj ulici, koja je nepodesna za masovna okupljanja. Preostala površina zauzeta okupljenima pomnožena je koeficijentom gustine koji više odgovara perifernim delovima skupa (u ovom slučaju procenjen je na 1,25), čime se došlo do procene od 53.000-55.000 ljudi, objavljene iste noći na zvaničnim nalozima AJS na društvenim mrežama.

Kako za ovaj skup postoje upotrebljivi snimci sa svih delova, naknadno su direktno obeleženi i prebrojani svi prisutni na površinama van Takovske ulice, njih 15.496, što u zbiru sa 36.225 daje 51.721 odnosno približno 52.000 okupljenih. Razlika u odnosu na ranije objavljenu procenu daje opseg greške od 1,9-5,7%.

Pregledom različitih snimaka utvrđeno je da je najviše građana bilo prisutno tokom odavanja počasti žrtvama petnaestominutnim ćutanjem, te da je odmah po njenom završetku došlo do razilaženja dela učesnika. Okupljeni su upaljenim blicevima na telefonima olakšali detekciju ljudi na neosvetljenim površinama (delovi unutar parkova koji su bili u mraku), ali su opet time onemogućili pojedinačno obeležavanje okupljenih, zbog ograničenog dinamičkog opsega senzora kamere, koji ne može istovremeno da zabeleži informacije u najsvetlijim i najtamnijim delovima fotografije (slika br. 7). To je uslovilo da se za brojanje koriste snimci po isključivanju bliceva, kada je deo učesnika već napustio skup.

Kada se u obzir uzmu brojne otežavajuće okolnosti prilikom procenjivanja veličine ovog skupa, kao svojevrsna ograda poslužila je izneta procena njegove veličine u rasponu od 2.000 ljudi. Na osnovu svega navedenog, veličina tog raspona može biti predmet dodatnih razmatranja.

Protest na Platou ispred Filozofskog fakulteta, Beograd, 20. januar 2025, 11:00h
Procena AJS: 10.500

Skup na Platou održan je u idealnim uslovima za analizu, pri dnevnom svetlu (slika br. 8), što je značajno olakšalo detekciju i brojanje svih učesnika na snimcima. Vremenske prilike bile su idealne, pa je svetlo na snimcima u uslovima potpune oblačnosti bilo difuzno i ravnomerno, bez podeksponiranih ili preeksponiranih delova fotografije. Takođe, skup je bio veličine pogodne za brzo brojanje ako za to postoje dovoljni resursi.

Po obeležavanju svakog učesnika na fotografijama (slika br. 9), utvrđeno je prisustvo 10.467 osoba, dakle približno 10.500, koliko je objavljeno na društvenim mrežama. U ovom primeru zapravo ne govorimo o proceni veličine skupa, već o direktnom obeležavanju i brojanju svih učesnika skupa na datom snimku, što je postupak u kojem prostor za grešku teži nuli. Pored toga, ovakvi primeri su formativni za prosečne vrednosti parametara koje koristimo za procene kada nema uslova za direktno obeležavanje i brojanje svih učesnika.

Pažljivi čitalac će, sabiranjem svih anotacija u snimcima sa Platoa, doći do manjeg broja od navedenog — 9317 ljudi. Radi se o tome da se u pasažu Filozofskog fakulteta, gde se ljudi ne vide na snimku iz vazduha, nalazilo još 1150 osoba. Do tog broja smo došli utvrđivanjem kvadrature pasaža i prosečne gustine ljudi na skupu. Za taj deo bilo je neophodno da budemo na terenu kako bismo se uverili u stanje tog dela skupa.

Zaključak

Iz navedenih primera jasno je da se odstupanja u procenama AJS mogu smatrati veoma malim, kao i da se rezultati koji se objavljuju mogu dokazati. AJS stoji iza rezultata koje saopštava, budući da su metodologije koje primenjuje razvijane u dužem vremenskom periodu i dostupne svim zainteresovanim stranama na uvid. Pozivaju se i ostali akteri da javno obznane kojim metodologijama dolaze do svojih procena o veličini javnih skupova.

AJS nije preuzeo gotovu metodologiju već razvio svoju kroz integraciju savremenih digitalnih tehnologija, alata i programa otvorenog koda. Zbog svoje multidisciplinarne prirode, ona omogućava sveobuhvatan pristup analizi javnih skupova na otvorenom, koji se ne mogu adekvatno obraditi iz perspektive jedne discipline ili pomoću jednog alata. Značajnu komponentu predstavlja i direktni rad na terenu, jer postoje situacije kada informacije sa terena mogu biti ključne. Na samim počecima, osnivači AJS brojali su učesnike neposredno na ulicama i trgovima tokom trajanja skupova. Međutim, takve procene mogle su biti verifikovane tek brojanjem i obeležavanjem ljudi na snimcima i iscrtavanjem površina koje zauzimaju. Tako je nastala i celokupna dokumentacija o svim skupovima čiju je brojnost AJS procenjivao. To čini arhiv javnih skupova, dostupan na internet adresi www.javniskupovi.org.

Arhiv javnih skupova ne ostvaruje prihod od svojih aktivnosti, oslanja se na sopstvene resurse, entuzijazam i prijatelje koji pomažu u brojanju, i kojima se ovom prilikom od srca zahvaljujemo. Iza nas stoji i zajednica od preko 7.200 članova u našoj Facebook grupi, od kojih AJS dobija snimke i podatke o skupovima iz cele Srbije, na čemu im se posebno zahvaljujemo.

Delovanje AJS motivisano je potrebom da se utvrdi istina u oblasti koja je u javnom domenu korišćena za manipulacije, dezinformacije i širenje mitova. Želimo da verujemo da su aktivnosti AJS doprinele korigovanju javnog diskursa u vezi sa veličinom skupova sa političkim i društvenim nabojem. Koliko god da smo daleko od cilja, ipak smo odmakli od trenutka kada je svako mogao javno da iznese nasumičan ili željeni broj ljudi, a da nije postojao način da se takve izjave ospore ili provere. AJS je primer da je znanjem i samoorganizovanjem pojedinaca, moguće oduzeti monopol i kontrolu nad informacijama državnim i korporativnim strukturama moći, i staviti ih u dobrobit zajednice.

Rad Arhiva javnih skupova možete podržati donacijama na dinarski račun broj 205-534309-86
(svrha doznake: donacija). Svi koji žele da nam šalju fotografije i video zapise skupova, mogu to učiniti slanjem linkova za preuzimanje na adresu arhivjavnihskupova@gmail.com

Uputstvo o snimanju skupova za brojanje nalazi se na zvaničnoj internet stranici.

Za Arhiv javnih skupova
Vladimir Nikolić, umetnik i vanr.prof. FLU, Odsek Novi mediji